Youth initiative for human rights

Inicijativa mladih za ljudska prava - Srbija

Mediji u Srbiji o bombardovanju RTS-a

Publikaciju "Mediji u Srbiji o bombardovanju RTS-a" izdali su 2009. godine Inicijativa mladih za ljudska prava i Nezavisno udruženje novinara Srbije.
 
Iz uvodnika:

"Bivša Jugoslavija, kao jedna od retkih komunističkih zemalja u Istočnoj Evropi koja nije pripadala sovjetskom bloku, početkom devedesetih godina dvadesetog veka pokušava da uđe u fazu demokratizacije i liberalizacije.
Međutim, neke republike, članice Savezne Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), preuzimaju nacionalizam kao ideologiju koja je trebalo da zameni komunizam. Jačanje međunacionalnih tenzija i agresija Jugoslovenske narodne armije na Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu, a zatim napadi vojske Srbije na Kosovu uzroci su ratova sa velikim žrtvama među civilnim stanovništvom.

U periodu mira, građanske slobode postaju sastavni deo reformi u svakoj od republika, sada suverenih država bivše SFRJ. Jednopartijski politički sistem zamenjen je višepartijskim, ali i dalje pod dominacijom velikih političkih stranka u svakoj republici. Januara 1988. je počela, a 28. marta 1989. je završena ustavna reforma u Srbiji. Proglašeni su ustavni amandmani IX-XLIX. Dan objavljivanja novog ustava označen je kao dan kada je Srbiji vraćen državni i ustavni suverenitet na celoj teritoriji.

U Srbiji je 1990. godine formirana Socijalistička partija Srbije, sa Slobodanom Miloševićem na čelu. Prvi višestranački izbori posle Drugog svetskog rata za Narodnu skupštinu Republike Srbije održani su 9. i 23. decembra 1990. Socijalistička partija Srbije osvojila je 194 mandata od mogućih 250.2 Ova partija imala je apsolutnu većinu. Uporedo sa izborima za narodne poslanike, Narodna skupština Republike Srbije raspisala je i izbore za predsednika Republike. Izbori su održani 9. decembra 1990, a za predsednika Republike izabran je Slobodan Milošević.

Osim političkog sistema izmenjena je i slika medija u Srbiji. Pojavile su se prve nezavisne radio i televizijske stanice kao i nezavisna štampa. Do sredine 1994. godine broj nezavisnih radio i televizijskih kuća narastao je na 80.4 Za razliku od nezavisnih medija, državna televizija - Radio-televizija Srbije (u daljem tekstu RTS) je frekvencijama pokrivala gotovo čitavu teritoriju Republike Srbije. Ona je bila efikasno medijsko sredstvo za propagandnu delatnost SPS-a i stranaka koje su joj bile naklonjene. Nekada autonomne pokrajine u sastavu Republike Srbije, Vojvodina i Kosovo ukinute su 1989. godine na osnovu odluke republičkog parlamenta5, dve godine nakon dolaska Slobodana Miloševića na vlast. Ukidanjem pokrajinske autonomije, na Kosovu eskaliraju sukobi Albanaca i srpske policije.

Na Kosovu se formiraju paralelne institucije, albanske i srpske. Ovakavo stanje traje tokom čitave poslednje decenije
20. veka. Uprkos ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, na Kosovu do 1998. godine nije bilo većih oružanih sukoba.
Tenzije između Albanaca i Srba kulminiraju u drugoj polovini devedesetih godina 20. veka. Zbog sve jačih pritisaka srpske policije tokom devedesetih godina, Albanci sa Kosova se organizuju u Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK). Oružani sukobi prerastaju u rat.

Kršenje ljudskih prava i na Kosovu od strane sprskih snaga je bio povod za vazdušnu NATO intervenciju protiv SR Jugoslavije. Ona je počela bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Vojna intervencija NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju počela je 24. marta 1999. godine i trajala je do 10. juna 1999. godine. Ovo je bila NATO-u druga intervencija
od osnivanja 1949.6 NATO je prvi put vojno intervenisao 1995. godine protiv bosanskih Srba tokom rata u Bosni.
Tokom vazdušnih napada NATO-a, bila je velika kampanja nasilja snaga pod kontrolom vlasti SRJ i Srbije nad civilima - kosovskim Albancima: ubijanje, seksualno zlostavljanje i namernog uništavanja džamija. Nasilje je uzrokovalo odlazak najmanje 700.000 kosovskih Albanaca s Kosova u periodu od kraja marta do početka juna 1999. 

Napadi NATO-a na SR Jugoslaviju trajali su 78 dana. Avioni NATO-a gađali su vojne i civilne objekte na zemlji, a meta su bile i medijske kuće i repetitori, u to vreme mahom u funkciji režima Slobodana Miloševića. NATO intervencija predstavljala je
deo završnice srpsko-albanskog sukoba na Kosovu i okončana je potpisivanjem “Kumanovskog sporazuma”, tj. vojno-tehničkog sporazuma VJ I NATO8. SR Jugoslavija je izgubila teritorijalni suverenitet nad Kosovom povukavši vojsku i policiju. Ovim je završen srpsko-albanski oružani sukob koji je trajao od februara 1998. do juna 1999. godine.

Mediji su odigrali presudnu ulogu u kreiranju i vođenju ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Međutim, i po zaključenju mira oni su ostali snažno uporište vladajuće SPS. RTS, kao najmoćnije sredstvo izveštavanja služiće vladajućoj partiji sve do petooktobarskih promena 2000. Cela poslednja decenija 20. veka u medijskoj sferi Srbije protekla je u znaku borbe za nezavisno i nepristrasno izveštavanje. Preuzmi PDF Vesti u vezi sa ovom temom